Koraci tvoji, kad se rode
iz moje ćutnje, sveti, sneni,
i postelji moga bdenja hode
zanemeli i zaleđeni
i postelji moga bdenja hode
zanemeli i zaleđeni
kako su blagi, uzdržani,
o, čisto biće, senko draga!
Bogovi!...sve što me slutnjom hrani
nose mi tvoja stopala naga!
o, čisto biće, senko draga!
Bogovi!...sve što me slutnjom hrani
nose mi tvoja stopala naga!
Ako usnama iz daleka
poljupca okrepu i spokoj
već spremaš biću što te čeka
u mojim mislima duboko –
poljupca okrepu i spokoj
već spremaš biću što te čeka
u mojim mislima duboko –
zastani, preslatko stvorenje
sto i postojiš i ne postojiš,
ne hitaj s nežnim ispunjenjem
ka onom čiju čežnju pojiš,
sto i postojiš i ne postojiš,
ne hitaj s nežnim ispunjenjem
ka onom čiju čežnju pojiš,
Jer ja sve ovo vreme dugo
živeh od toga što te čekah,
i srce mi ne beše drugo
osim koraka tvojih jeka.
živeh od toga što te čekah,
i srce mi ne beše drugo
osim koraka tvojih jeka.
ОдговориИзбриши"Jer sreća je lepa samo dok se čeka..."
I ovaj poeta je znao Desankinu tajnu... 💕
Ipak je ljepša kada se dočeka :)
Избриши
ИзбришиNisam baš sigurna u to ...
Svako ima pravo na sumnju :) Ja sam ipak radije srećan, nego da sreću čekam... čekam... čekam...
Избриши
ОдговориИзбришиZar nisi srećan dok čekaš?
Ali to nije ona prava, istinska sreča. Ta može u svakom trenutku biti pomućena, prate je, s vremena na vrijeme, i sumnja i zebnja, ali ostvarena je stalna.
Избриши